Vodstvo dijaloga: Osnove – praksa – studija slučaja: dm-drogerie markt
Predgovor utemeljitelja DM-a Götz W. Wernera
“Uspjeh tvrtke je više nego ikad povezan s njezinom kulturom vodstva. Ovaj uvid već dugo vodi naše djelovanje u firmi dm-drogerie markt. U retrospektivi, ono što se može činiti poput dosljednog plana zapravo je bogatstvo individualnih percepcija i razmatranja. Bilo da nova iskustva usmjeravaju svijest o novim razvojima i mogućnostima, riječ je o individualnoj budnosti. Ako je takvu budnost pružalo što više zaposlenika, to je plod odgovarajuće korporativne kulture. Prvo i najvažnije, vodstvo znači podizanje svijesti s ciljem da se što je moguće više zaposlenika dovede u poduzetnički položaj.
Stalno me pitaju u kojoj mjeri antropozofija Rudolfa Steinera ima ulogu u vodstvu moje tvrtke. Moj odgovor: upravo je ovo sve bučno buđenje za druge ljude, za društvene odnose i za nove situacije, što je plod antroposofskog nastojanja; iznad toga, osjećaj razvoja i oblikovanja budućnosti. Sve to podliježe individualnom pristupu svakog pojedinca i istodobno jamči najveću moguću raznolikost.
Od 1993. Karl-Martin Dietz i Thomas Kracht s Hardenberg Instituta u Heidelbergu prate nas kroz savjetovanje, radionice i redovite seminare. Stoga je dobrodošla i naša strana, da ova knjiga isprepliće dijaloški element korporativne kulture. U isto vrijeme postoji nada da dijaloško vodstvo može biti učinkovito izvan naše tvrtke”.
Karlsruhe, ožujak 2002
Götz W. Werner, predsjednik Uprave
dm-drogerie markt
Predgovor trećem izdanju
“Ova knjiga daje praktičan pregled onoga što smo razvili tijekom 15 godina u Institutu Friedrich von Hardenberg za kulturne studije Heidelberg, kao “Dijaloško vodstvo”. Cilj mu je stvoriti korporativnu kulturu u kojoj mnogi zaposlenici doprinose što samostalnije uspjehu cjeline. To čini tvrtku s jedne strane inovativnom i naprednom, djelotvornom s druge strane. Ali to je samo rezultat nastojanja da ozbiljno shvatimo pojedinca. Zaposlenik stječe potpuno drugačiji odnos s svojom tvrtkom i svojim radom nego što je to moguće u tradicionalnim odnosima u upravljanju: on djeluje sve više iz vlastitog uvida i odluke.
Živimo u vremenu individualizacije. Pojedinac je individualno odgovoran za svoje postupke u neviđenim razmjerima. On se može sve manje oslanjati na tradiciju i mora oblikovati svoj život. To zahtijeva volju i vještine za vlastito vodstvo i čini nove zahtjeve za suradnjom. Obje strane ovog pitanja posvećene su kulturi korporativnog dijaloga.
Da bi se ostvarila takva kultura, postoje vanjski i unutarnji uvjeti. Oni su detaljno opisani u knjizi, uključujući kritične granice koje eksperiment povremeno susreće. Studija slučaja dm-drogerie markt pokazuje kako se takvi preduvjeti mogu stvoriti i učiniti svjesnim. Razgovor (prvi dio) to pokazuje izravno za određeni slučaj. U drugom dijelu knjige ukratko je prikazan rezultat intervjua i prezentirani su opći aspekti preduvjeta za takav razvoj, koji su bili razrađeni i formulirani u interakciji autora s mnogim zaposlenicima tvrtke. Sadržaj trećeg dijela ide dalje od izloženog. Sadrži prijedloge i postupno ažurirane namjere koje mogu dalje razvijati oni koji se bore za kulturu dijaloga. Kad je pisana knjiga, autori su bili u procesu predstavljanja i rasprave o ovim prijedlozima u tvrtki. Četvrti dio daje kratki pregled kulturno-povijesne dimenzije pojedinca. Kada se povremeno spominje “individualizam”, ne smije se shvatiti u smislu dugogodišnjeg ekonomskog liberalizma, već kao novog društvenog načela, kako je naznačeno u četvrtom dijelu knjige.
Bitan element individualizacije kulture vodstva jest dijalog. No, svaka jezična razmjena nije dijalog. U smislu željene korporativne kulture uspjeli smo ukazati na određene dijaloške dimenzije : kvalitetu ega, njegovu egzistencijalnost i društvenu izvornost. Značenje našeg odabranog izraza može se shvatiti u smislu njegovog doslovnog značenja: “dijalog” se odnosi na proces kojim logotip “prolazi”. “Logosi” su shvaćeni od početaka europske povijesti svijesti, kao snaga koja je učinkovita i u svijetu i u čovjeku, predstavlja ono što se danas naziva “ja”. Tko god nastavi u tom smislu “dijaloški”, traži stoga nezavisni odnos prema svijetu i svojim djelima; i on poštuje ego druge osobe. Ako netko želi razumjeti “dijalog” jednostavno kao metodički vođeni govor promjene, to bi bilo prekratko. Dijaloško vodstvo temelji se na autonomiji svakog pojedinca.
Ako se ponekad tvrdi da je suradnja važna, treba napomenuti da samo nezavisni radnici mogu surađivati. Drugi mogu najviše pokušati manipulirati jedni drugima. Način na koji se suradnja temelji na individualnoj autonomiji može oblikovati do individualne situacije predmet je dijaloškog procesa opisanog u ovoj knjizi.
Od posljednjeg izdanja ove knjige, imali smo puno prilike ispitati temelje i dizajn “dijaloškog vodstva”. Uvijek smo shvatili da je svaki pokušaj konceptualizacije takve kulture suradnje između individualnosti i prakse rad u tijeku, a ne kodificirana “doktrina”, ne naizgled nepromjenjivi “koncept”. I nije tako kako bi to trebalo izgledati. Ono što se održava mora se ponovno prepoznati, shvatiti i razvijati uvijek iznova.
Heidelberg, studeni 2010
Karl-Martin Dietz, Thomas Kracht
Izvor: Dialogische Führung: Grundlagen – Praxis – Fallbeispiel: dm-drogerie markt; 2016, von Karl-Martin Dietz (Autor), Thomas Kracht (Autor)